TIMOCOM Transportni barometar: Spot tržište dobija na značaju zbog smanjenja kapaciteta
Nakon februarskog minimuma i slabog marta, postavlja se pitanje hoće li očekivani uskršnji vrhunac postati žrtva carinske politike Donalda Trumpa?
Nakon februarskog minimuma i slabog marta, postavlja se pitanje hoće li očekivani uskršnji vrhunac postati žrtva carinske politike Donalda Trumpa?
Evropsko tržište transporta i dalje pokazuje znake neuravnoteženosti. TIMOCOM Transportni barometar, koji prikazuje odnos između ponuda tereta i ponuda utovarnog prostora, i dalje je znatno iznad uravnotežene vrijednosti od 50:50.
Nakon izuzetno jakog januara sa 75% udjela tereta, vrijednost je pala na 66% u sezonski slabijem februaru, što je i dalje iznad prošlogodišnjih rezultata. U martu je zabilježen tek blag porast, a udio tereta od 68% ostao je ispod prošlogodišnjeg nivoa od 73%. Jedan od razloga za to je činjenica da se uskrs ove godine obilježava krajem aprila, dok je prošle godine bio ranije, pa su i pripremne aktivnosti počele ranije.
Raste oslanjanje kompanija na spot tržište
U prvom kvartalu širom Evrope zabilježeno je 30% više unosa tereta u poređenju sa prošlom godinom. U Njemačkoj je taj porast iznosio 17% (januar +46%, februar +23%, mart -4%). Znatno povećan broj ponuda prevoza na TIMOCOM platformi ukazuje na to da se kompanije sve više oslanjaju na spot tržište. To je, između ostalog, rezultat činjenice da su brojni špediteri u srednjoj Evropi – posebno u Njemačkoj – smanjili svoje vozne parkove, ali i dalje moraju ispunjavati obaveze iz dugoročnih godišnjih ugovora.
Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti, budući da je spremnost na ulaganja veoma niska. Prema podacima SCI Logistics barometra, samo 7% njemačkih firmi planira nabavku vozila za transport na duge relacije. S obzirom na stagnaciju privrede i nepovoljne ekonomske prognoze, ovakvi podaci ne iznenađuju.
Razvoj u Austriji nešto povoljniji nego u Njemačkoj
Razvoj potražnje za prevozom u Austriji slijedi sličan trend kao u Njemačkoj, ali s izraženijim postotnim rastom, što odgovara i ekonomskoj situaciji u obe zemlje. U Austriji je u prvom kvartalu 2025. godine zabilježeno ukupno 24% više ponuda za prevoz tereta u odnosu na isti period 2024. godine. U prva dva mjeseca ostvaren je značajan porast u poređenju s prošlom godinom (januar +72%, februar +34%), dok je u martu zabilježen blag pad od 4% u odnosu na mart 2024. godine. I ovdje se razlog može tražiti u kasnijem uskršnjem poslovanju. Njemačka i dalje prednjači kao najčešća odredišna zemlja za pošiljke iz Austrije, a slijede je Italija i domaći prevoz unutar Austrije. Kada je riječ o ponudama prevoza iz Njemačke, Austrija se nalazi na trećem mjestu – odmah iza Francuske i Poljske, a ispred Italije.
32% manje ponuda za teretni prostor u odnosu na prije dvije godine
Iako su u prvom kvartalu unosi raspoloživog teretnog prostora bili tek nešto ispod nivoa iz prethodne godine, u poređenju s 2023. godinom zabilježen je pad od 32%. „Zbog velike potražnje za teretnim prostorom, čini se da su prevoznici već dovoljno angažovani i da nemaju potrebu aktivno nuditi svoje raspoložive kapacitete na tržištu“, izjavio je Gunnar Gburek, rukovodilac za poslovne poslove u kompaniji TIMOCOM. „Međutim, još uvijek postoje relacije na kojima je udio tereta znatno ispod 50%, pa je teško pronaći odgovarajuće povratne ture.“ Primjera radi, znatno je manje narudžbi za prevoz iz Rumunije ka Njemačkoj nego obrnuto.
Oscilacije u ponuđenim cijenama i predlozima cijena
U prvom kvartalu 2025. godine, cijene ponuda za standardne prevoze – poput onih sa ceradnim kamionima – bile su promjenjive. Na međunarodnim dugim rutama unutar Evrope, sedmični prosjek iznosio je između 1,34 €/km i 1,55 €/km, dok se unutar Njemačke kretalo od 1,46 €/km do 1,76 €/km. S druge strane, transportne kompanije su nudile predložene cijene od 1,53 €/km do 1,86 €/km u Njemačkoj, te od 1,38 €/km do 1,54 €/km širom Evrope. Kretanje cijena odražavalo je promjene u potražnji i transportnim potrebama: nakon najnižih kvartalnih vrijednosti u februaru, cijene su u martu ponovo blago porasle. Na vrhuncu, cijene transporta tereta u Njemačkoj bile su i do 10% više nego prethodne godine, a u ostatku Evrope do 8,4% više.
Ako posmatramo prosječni raspon cijena u Evropi, ponuđene cijene prevoznika od otprilike 1,44 €/km su svega oko 2 centa niže od prosječnih cijena koje nude naručioci prevoza, koje iznose oko 1,46 €/km. U Njemačkoj je ta razlika izraženija – gotovo 8 centi (1,61 €/km u poređenju s 1,69 €/km).
„Iako se ove cijene ne moraju nužno poklapati sa stvarnim dogovorenim cijenama u praksi, očigledno je da je nivo cijena u Njemačkoj znatno viši od evropskog prosjeka“, ističe Gunnar Gburek iz TIMOCOM-a analizirajući dostupne podatke.
Neizvjesni izgledi usljed nepredvidivih okolnosti
Ekonomski razvoj u eurozoni tokom 2025. godine obilježen je različitim stopama rasta u pojedinačnim zemljama, ali ukupno gledano pokazuje pozitivan trend za Evropu u cjelini. U Njemačkoj, s druge strane, prognoze su prilično oprezne i više ukazuju na stagnaciju nego na rast – slično kao i u Austriji. Pad industrijske proizvodnje u tim zemljama ozbiljan je gotovo kao u pandemijskoj 2020. godini. Osim industrije, najteže su pogođeni građevinski i turistički sektor.
Ipak, s obzirom na aktuelne rasprave o uvođenju carina, ekonomski pokazatelji za cijelu Evropu još uvijek se mogu znatno promijeniti. Prema analizi Instituta ifo, nove recipročne carinske mjere koje predlaže predsjednik SAD-a Trump mogle bi smanjiti njemački izvoz u Sjedinjene Američke Države za 2,4%, ukoliko Evropska unija ne uvede kontramjere. „Posebno u Njemačkoj i Austriji, gdje izvoz ima izuzetno važnu ulogu, posljedice bi mogle biti nepredvidive“, upozorava Gunnar Gburek. „Zbog toga smo našu prognozu za razvoj transportnog barometra postavili ispod nivoa iz prethodne godine.“
Stručnjaci iz logističkog sektora dijele slično mišljenje u svom godišnjem izvještaju, koji pritom još uvijek ne uključuje sve najave o mogućim carinskim mjerama. Prema njihovim prognozama, nominalni rast u 2025. godini iznosiće 1,3%, ali realno će se bilježiti blagi pad od 0,1%. Trgovinski partneri poput SAD-a i Kine nastavili bi da gube na značaju, dok bi se evropska i globalna ekonomija u budućnosti razvijale stabilnije.
Možda bi Vas zanimalo i: