Logistički trendovi u 2025. godini: 10 teza o budućnosti transportnog tržišta

Logistički trendovi 2025: kretanje cijena prijevoza, digitalizacija, automatizacija uz podršku umjetne inteligencije - i još mnogo toga.

Današnji izazovi sa kojima se susreću špedicije i transportne kompanije, već sutra će postati prepreka cjelokupnoj trgovini i industriji.

Mnoge prognoze koje je TIMOCOM objavio tokom 2023. godine u vezi sa razvojem transportnog tržišta pokazale su se tačnima u 2024. godini – uključujući povećanje troškova logistike, sve veći značaj parcijalnih i dodatnih utovara, ali, nažalost, i povećanje nelikvidnosti i zatvaranje kompanija u sektoru.

Osnivanje novih kompanija i preuzimanja tržišta bili su izuzetno rijetki, što je dovelo do smanjenja ukupnog kapaciteta. Kronični nedostatak vozača vjerovatno će nastaviti podsticati ovaj trend u 2025. godini, dok umjetna inteligencija i dalje neće biti rješenje za sve logističke izazove.

Kako Gunar Gburek, direktor poslovnih operacija u TIMOCOM-u, vidi budućnost? On nam donosi 10 teza koje transportne kompanije u Njemačkoj i širom Evrope trebaju imati na umu. Pogledajte šta nas čeka u bliskoj - i ne tako dalekoj - budućnosti.

Najvažniji logistički trendovi u 2025. godini:

Kvalifikovanih vozača i dispečera još uvijek nedostaje, a AI još uvijek nije spreman

U 2025. godini teško je očekivati ​​veći broj novih i adekvatno kvalifikovanih vozača na tržištu. Isto se odnosi i na dispečere i logističko osoblje. Iako se sve više softverskih rješenja bazira na umjetnoj inteligenciji, koja bi trebala rasteretiti dispečere, proći će neko vrijeme prije nego što se takva tehnologija zaista primijeni u širim razmjerima. Čak i tada, pitanje je hoće li AI moći u potpunosti zamijeniti nedostatak radne snage.

Također, autonomni kamioni vjerovatno neće igrati značajniju ulogu ni 2025. godine – što znači da klasični kamion ostaje glavno prijevozno sredstvo u drumskom saobraćaju.

Zato je izuzetno važno da se postojeći radnici tretiraju s poštovanjem i pažnjom – što bi, uostalom, trebalo da važi i za čitavo društvo. Njihov doprinos je podjednako važan i sistemski značajan kao i rad zaposlenih u policiji, hitnoj pomoći ili zdravstvu.

Cijene transporta rastu zbog nedostatka kapaciteta

Zbog kontinuiranog smanjenja raspoloživih kapaciteta, dok obim transporta ostaje stabilno visok, očekuje se intenzivna konkurencija za prevozna sredstva, pri čemu će biti potrebno ponuditi više cijene za kratkoročne usluge. Sklapanje dugoročnih ugovora po tekućim tržišnim cijenama postaje nepovoljno za špeditere, jer tržište bilježi sezonske oscilacije. Međutim, opći nivo cijena će i dalje biti viši nego prethodnih godina.

Ukoliko dođe do blagog ekonomskog rasta u 2025. godini i povezane veće potražnje za teretnim prostorom, trajni nedostatak kapaciteta i visoki troškovi transporta mogli bi brzo ugroziti čak i prve znakove oporavka. Jer - roba koja ne stigne do kupca ne može se ni naplatiti.

Zlatno pravilo u ovom trenutku glasi:  Osigurajte kapacitete fer i korektnim odnosom prema pružaocima usluga.

Jasno je da se tržište kupaca polako pretvara u tržište ponuđača.

Još više stečajeva i zatvaranja preduzeća

Uprkos porastu cijena transporta, mnogi prijevoznici bilježe sve manji profit, jer rastućim cijenama nije lako pokriti troškove. Zbog toga mnoge kompanije zapadaju u finansijske poteškoće, koje često dovode do bankrota. Drugi pokušavaju da nađu spas u prodaji kompanije - ali ni to retko uspeva.

Velike kompanije trenutno nisu zainteresirane za akvizicije, a mnoge porodične firme nemaju sljedeću generaciju spremnu da ih preuzme.

Do kraja 2025. godine očekuje se značajan pad broja aktivnih operatera, što će dodatno smanjiti tržišne kapacitete.

Rastući troškovi energije otežavaju dugoročne ugovore

Troškovi rada i proizvodnje značajno su porasli tokom 2024. godine. Ovaj trend će se nastaviti iu 2025. godini, posebno zbog rastućih globalnih tenzija i nastavka ratnih sukoba, što će posebno uticati na cijene energenata i dizela.

To dodatno opterećuje prevoznike i špeditere, koji već rade sa minimalnim maržama. Zbog toga će mnogi pokušati smanjiti rizik povezan s dugoročnim ugovorima, bilo kroz fleksibilne dizel klauzule (tzv. diesel floaters) ili druge varijabilne uslove.

Očekuje se da će kompanije rjeđe učestvovati na dugoročnim tenderima, a tržište će se sve više okretati kratkoročnim, profitabilnijim i manje rizičnim ponudama.

Zbog nedostatka transportnih kapaciteta, ovo će biti jedini način za mnoge klijente da stignu do prevoznika, posebno u periodima velikog obima - kao što je Uskrs ili kraj godine.

Naravno, uslovi ovakvih kratkoročnih angažmana značajno se razlikuju od uslova okvirnih ugovora, koji ponekad traju i preko godinu dana.

Manje punog utovara – više djelimičnih pošiljki

Zbog ekonomske stagnacije, u 2025. godini ne očekuje se značajniji rast obima transporta, barem ne kada je u pitanju njemačko tržište. Iako se broj pošiljki neće značajno smanjiti, proizvođači će biti primorani da isporučuju manje količine robe.

To će dovesti do povećanja parcijalnih opterećenja, dok će puna opterećenja (FTL) postati rjeđa.

Kao rezultat, troškovi za kupce su sve veći, dok prevoznici bilježe veće operativne troškove.

Neželjeni ishod? Povećan broj praznih vožnji – što je suprotan smjer od onoga čemu sektor treba težiti.

Saradnja i umrežavanje kao odgovor na nedostatak kapaciteta

Stalni pritisak na kapacitete i rastući troškovi tjeraju kompanije na razmišljanje o bližoj saradnji i zajedničkim rješenjima. Mnoge kompanije priznaju da u sve složenijim i neizvjesnijim uvjetima ne mogu preživjeti same - saradnja postaje ključna.

Međutim, neujednačeni IT sistemi, ručni procesi i tehničke prepreke otežavaju svakodnevnu koordinaciju.

Zato su interfejsi i digitalne platforme sve više u fokusu.

Uprkos strahu od narušavanja tradicionalne zaštite klijenata u logistici, procena rizika od gubitka kupaca – u trenutku kada nedostaju kapaciteti – postaje prihvatljiva.

Posla će biti dovoljno i u 2025. godini.

Zamrzavanje Zakona o lancu snabdevanja dugoročno neće olakšati situaciju

Privremeno ukidanje Zakona o lancu nabavke (LkSG) donosi kratkoročno olakšanje.

Međutim, obaveze ostaju - čak i bez kontrola - a nova pravila usklađenosti će generirati dodatne troškove. Očekivano smanjenje birokratije neće biti ostvareno ni 2025. godine.

Frustracija je sve veća, posebno među malim i srednjim preduzećima, koja trpe najveći administrativni pritisak, iako nisu glavni adresati zakona. To dovodi do pojačanog pritiska na transportna udruženja, koja se, međutim, prvo moraju suočiti s nefunkcionalnim političkim strukturama.

Velike promjene u 2025. se ne naziru – i ostaje da se vidi hoće li BAFA zaista pružiti veću transparentnost kroz najavljene smjernice o LkSG-u.

Dobre vijesti?

CSRD je potvrdio da su procijenjeni podaci o emisiji CO₂ prihvatljivi. Ipak, rasprave o neujednačenim uslovima u odnosu na strane takmičare - koji ne podliježu istim pravilima - neće prestati.

Ograničena upotreba električnih kamiona i kamiona na vodik

Upotreba niskougljičnih vozila doživjet će nove pilot projekte 2025. Srednje i velike kompanije već testiraju nove pogonske tehnologije, a ovaj trend će se nastaviti – gdje se vozila nabavljaju i gdje testiranje ima smisla.

Međutim, ostaje neizvjesno koja će tehnologija u konačnici dominirati. Dakle, značajan doprinos smanjenju emisije CO₂ koji očekuju političari je još daleko.

Međutim, primjena CSRD smjernica će postati važnija, posebno za trgovinu i industriju.

Zamjensko dizel gorivo HVO-100 moglo bi igrati važnu ulogu – pod uvjetom da je dostupno u dovoljnim količinama kao ekološki prihvatljiva alternativa. Iako postoje određene sumnje, HVO-100 se trenutno čini kao realnija opcija u odnosu na brzu izgradnju mreže za punjenje električnih i vodikovih vozila.

Nema značajnijeg dobitka ni od prelaska na željeznički transport

Povećanje obima prevoza prikolica ili robe željeznicom teško da će se ostvariti u narednim godinama – ne samo zbog nedovoljno razvijene infrastrukture, već i zbog nedostatka kvalifikovane radne snage u samom željezničkom sektoru.

Napredak u kombinovanom transportu moguć je samo ako prevoznici značajno ulože u proširenje voznog parka prikolica koje su prilagođene za rukovanje kranovima.

Ipak, barem u prvoj polovini 2025. očekuje se oprez i suzdržanost u ulaganjima. Tek ponovnim rastom ekonomskih pokazatelja, transportna preduzeća bi mogla još jednom pokazati spremnost za veća ulaganja.

Značajne promjene u modalitetima transporta mogle bi se dogoditi samo ako politički akteri značajno poboljšaju regulatorne i infrastrukturne uslove – što bi imalo dugoročan i održiv efekat.

Vjerovati u veći rast prijevoza pojedinačnih vagona ili manjih grupa vagona danas uglavnom žele sami željeznički operateri ili izrazito optimistični posmatrači.

Performanse u ovom segmentu su trenutno preniske, a trend sve manjih pošiljki dodatno ide na štetu željezničkog transporta – bez obzira što je to više nego opravdano sa stanovišta ekologije i održivosti.

Opasnost od sajber kriminala u nezaštićenom digitalnom okruženju

Sa sve većom upotrebom naprednih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, rizici od sajber napada i digitalnih prijevara postaju sve izraženiji.

Tehnologija ne samo da donosi sigurnost logističarima - ona također otvara nove mogućnosti za sofisticirane prijevare i obmane kriminalcima.

Ne postoji potpuna zagarantovana sigurnost, pa je stalna pažnja i aktivna zaštita IT sistema od ključnog značaja.

Ovo podrazumijeva:

• redovno sigurnosno ažuriranja softvera,
• implementaciju savremenih antivirusnih i zaštitnih rješenja,
• a prije svega edukaciju zaposlenih, koji imaju ključnu ulogu u sprječavanju digitalnih napada.

Veliki finansijski teret za mala preduzeća

Za mala preduzeća, posebno u transportnoj industriji, sajber sigurnost često predstavlja ozbiljan finansijski izazov, kako u smislu ulaganja u tehnologiju, tako i u smislu dodatnog opterećenja zaposlenih.

Zato kompanije iz ovog sektora treba da budu posebno oprezne kada ponude ili narudžbe primaju putem e-maila, posebno kada dolaze od navodno renomiranih pružalaca usluga. Potrebna je detaljna provjera identiteta pošiljaoca i unesenih podataka.

Nažalost, čak i tokom 2025. godine biće slučajeva u kojima će sajber kriminalci naići na "otvorena vrata" - posebno izvan sigurnih digitalnih okruženja i provjerenih tržišnih platformi.

Jedini efikasan odgovor na ovu prijetnju je korištenje sigurnih digitalnih rješenja, provjerenih mreža i partnera koji garantuju visok nivo zaštite.

O autoru: Gunnar Gburek

Gunnar Gburek, diplomirani ekonomista i stručnjak za trgovinu i logistiku, ima bogato iskustvo u logističkoj industriji. Tokom karijere obavljao je rukovodeće funkcije, između ostalog u kompaniji Hasenkampf, specijaliziranoj za isporuku poslovnim i privatnim kupcima, kao i u Saveznom udruženju za upravljanje materijalima, nabavku i logistiku (BME), gdje je bio na čelu sektora za logistiku.

Od kraja 2016. godine, Gunnar Gburek je portparol i Direktor poslovnih operacija u kompaniji TIMOCOM, gdje svojim znanjem i iskustvom doprinosi razvoju sigurnijih i efikasnijih logističkih procesa.

Možda bi Vas zanimalo i:

• Možda Vas je interesovalo, ali niste znali koga da pitate: TIMOCOM vodič za početnike
• 10 savjeta za uspješno vođenje transportne kompanije
• Propisi EU za transport 2025: ETIAS, ICS2 i druge mjere za zemlje izvan EU